by paor


 

Zagreb, 27. lipnja 2008.

                                                                   

 

NACRT PRIJEDLOGA

ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

I. OPĆE ODREDBE

 

                                                                                                   Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se  zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: u vlasništvu države), Agencija za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor.

Članak 2.

      Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Zemljište iz stavka 1. ovoga članka ne mogu pravnim poslom stjecati strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.


Članak 3.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voć­njaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Članak 4.

Ministarstvo nadležno za poljo­privredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), uspostavit će Informacijski susatav podataka o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Informacijski sustav) u svrhu učinkovitijeg gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i praćenja tržišta poljoprivrednim zemljištem.
Informacijski sustav se sastoji od slijedećih podsustava:
1.  Informacijski podsustav o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
2. Informacijski podsustav o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba
3.  Informacijski podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.
Agencija za poljoprivredno zemljište iz članka 65. ovoga Zakona, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i Zavod za tlo iz članka 7. ovoga Zakona u suradnji sa drugim institucijama obvezne su održavati Informacijski sustav.
Način uspostave, sadržaj i održavanje Informacijskog sustava propisati će ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim pravilnikom.

 

                                      II. ODRŽAVANJE I ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

 

                                                                      Članak 5.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. i 3. ovoga članka smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.
Zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog pod­ručja planirano dokumentima prostornog uređenja za izgrad­nju mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i koristiti do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljo­pri­vredno zemljište.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati   sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost.
Mjere za ostvarivanje obveze iz stavka 4. ovoga članka propisat će ministar posebnim propisom.

Članak 6.

Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog uno­še­nja, te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem dru­gih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti.
Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i biološ­kih osobina zemljišta, uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljo­privrednu proizvodnju.
Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smat­ra se i zakorovljenost zemljišta duža od jedne godine i vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog porijekla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine.
Ministar će propisati koje se tvari smatraju štetnim te najviše dozvoljene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.

Članak 7.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se ispitivanje i trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima koje obuhvaća:
1. utvrđivanje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija),
2. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemlji­šta, kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari u poljoporivrednom zemljištu.
Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja javna ustanova Za­vod za tlo (u daljnjem tekstu: Zavod).

        Članak 8.

       Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u zakup ili koncesiju provodi Zavod tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora o zakupu ili koncesiji, te periodično najmanje svake četvrte godine.

         Članak 9.

Analize poljoprivrednog zemljišta u smislu praćenja stanja i tehnologije mogu raditi akreditirani laboratoriji .
Sve rezultate analiza iz stavka 1. ovog članka laboratoriji moraju dostavljati Zavodu.

 

          Članak 10.

Sredstva za rad Zavoda osiguravaju se u državnom proračunu i na drugi način sukladno propisima i aktima Zavoda.
Upravno vijeće Zavoda donosi programe za ispitivanje i trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima, prati izvršenje tih programa, te obavlja poslove uprav­ljanja Zavodom na način propisan ovim Zakonom i statutom ustanove.

Članak 11.

Zavod obavlja stručne poslove organiziranja ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta, preporuke prihvatljive gnojidbe, analize poljoprivrednog zemljišta, organskih i mineralnih gnojiva, prati sadržaj onečišćenja u poljoprivrednom zemljištu, obavlja sve poslove vezane za cjelovitu zaštitu poljoprivrednog zemljišta, od­re­đuje i prati primjenu normi i minimalnih stručnih podloga za radikalne melioracijske zahvate poljoprivrednog zemljišta, prati stanje i osigurava zaštitu najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta, prati štete na poljoprivrednom zemljištu nastale iskorištavanjem sirovina iz poljoprivrednog zemljišta, te druge poslove određene ovim Zakonom.

           Članak 12.

Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno ze­mljište štetnim tvarima, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena ili onemogućena dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta.
Pravne ili fizičke osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta koje koriste i u slučaju onečišćenja o svom trošku obaviti sanaciju poljoprivrednog zemljišta na način i u roku koji rješenjem utvrdi Ministarstvo na temelju stručnog mišljenja Zavoda.
Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka u određenom roku ne saniraju poljoprivredno zemljište, sanaciju će provesti pravna ili fizička osoba koju rješenjem odredi Ministarstvo na prijedlog Zavoda i to na trošak pravne ili fizičke osobe koja je to bila dužna učiniti.
Rješenje iz stavka 3. ovoga članka izvršno je danom konačnosti tog rješenja.

         Članak 13.

Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština određuju potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.
Pod agrotehničkim mjerama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: zaštita od erozije, sprečavanje zakorovljenosti, zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na od­re­đenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetočinja, kori­štenje i uništavanje biljnih otpadaka.

Članak 14.

Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije razumijeva se:
– ograničenje ili potpuna zabrana sječe voćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga,
– ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i načina ispaše,
– zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih povr­šina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jed­nogodišnjim kulturama,
– zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta,
– određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta,
– zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.
Ovlaštenici i vlasnici poljoprivrednog zemljišta dužni su odr­žavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

      Članak 15.

Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje polj­skih puteva, uređivanje i održavanje kanala, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranih pojasa.
Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su dostaviti Ministarstvu podatke o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovog članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

III. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Članak 16.

    Obradivo poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu ili vlasništvu države koje nije obrađeno u prethodnom vegeta­tivnom periodu može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi najduže na rok od tri godine, uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta.
Upravno tijelo općine, grada odnosno Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu imenuje    komisija sastavljena od tri člana koja utvrđuje poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka.
Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka daje se u zakup putem javnog natječaja.   
Odluku o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko vijeće, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština, na čijem se području zemljište nalazi. Odluka se objavljuje putem javnih glasila odnosno na oglasnoj ploči općine, odnosno grada i dostavlja vlasniku, odnosno posjedniku zemljišta.
Natječajni postupak provodi općinsko vijeće, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština, koji objavljuju natječaj putem javnih glasila odnosno na oglasnoj ploči općine ili grada.
Zemljište iz stavka 1. ovoga članka daje se u zakup fizičkoj ili prav­noj osobi koja je podnijela ponudu za zakup zemljišta, a čija ponuda je ocijenjena kao najpovoljnija, sukladno kriterijima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u zakup iz članka 39. ovoga Zakona.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka sklapa općinski načelnik, odnosno gradonačelnik.

Članak 17.

       Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu sukladno članku 16. ovoga Zakona, moraju se isplatiti vlasniku u roku od 15 dana od uplate na poseban račun općine, odnosno grada.
Ako je vlasnik nepoznat sredstva iz stavka 1. ovoga članka deponiraju se na rok od godinu dana na poseban račun općine, odnosno grada.
Po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka deponirana sredstva raspoređuju se sukladno članku 63. stavku 1. ovoga Zakona.

                                                 
Članak 18.

Pašnjacima i livadama u vlasništvu države koji se nalaze u zaštićenim područjima raspolaže javna ustanova na čijem području zaštite se predmetno zemljište nalazi, u skladu sa posebnim propisom.
Ostalim poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje se nalazi u područjima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže se sukladno odredbama ovog Zakona uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela nadležnog za zaštitu prirode.

         Članak 19.

      Na poljoprivrednom zemljištu može se osnovati pravo služnosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije mineralnih sirovina i sl.
Ugovor o služnosti na poljoprivrednom zemljištu u ime Republike Hrvatske sklapa ministar, osim ugovora o služnosti radi eksploatacije mineralnih sirovina.
Postupak i mjerila za osnivanje služnosti Uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

        Članak 20.

    Na poljoprivrednom zemljištu mogu se u svrhu izgradnje sustava za odvodnjavanje i navodnjavanje osnivati služnosti.
Prijedlog za uređenje ili građenje novog sustava vodnih građevina iz stavak 1.ovoga članka može podnijeti općinsko ili gradsko poglavarstvo. Odluku o pristupanju uređenju ili gradnji toga sustava donosi županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba na osnovi ocjene gospodarske opravdanosti i postojanja uvjeta za financiranje radova. Sredstva za financiranje izvođenja radova osiguravaju se u proračunu županije i grada, odnosno općine na čijem se području izvode radovi.
Jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave iz stavak 2. ovoga članka ima pravo raspisati posebnu naknadu radi povrata sredstava uloženih u skladu sa propisom koji uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.
Vodnim sustavom iz stavka 1. ovoga članka upravlja jedinica područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi taj sustav ili ovlaštene pravne osobe.
O osnivanju služnosti iz stavka 1. ovoga članka odlučuje predstavničko tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Za osnivanje služnosti vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu koja se utvrđuje sukladno propisima o izvlaštenju.

 

Članak 21.

      Planovi upravljanja vodnim područjem i Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države međusobno se usklađuju.
Pri izradi planova i Programa iz stavka 1. ovoga članka u pitanjima koja uređuju gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i vodama sudjeluju ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu, Agencija za poljoprivredno zemljište, jedinice lokalne samouprave i Hrvatske vode.

  IV. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA

Članak 22.

    Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.
O prijedlogu Strategije prostornog uređenja drža­ve i Programa prostornog uređenja drža­ve mišljenje daje Ministarstvo.
U postupku izrade  prostornog plana županije i Grada Zagreba, prostornog plana područja posebnih obilježja, prostornog plana uređenja velikog grada, grada, odnosno općine Ministarstvo nositelju izrade prostornog plana dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana, te daje mišljenje na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana.
Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja iz stavka 3. ovoga član­ka obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu i Agencija za poljoprivredno zemljište.
Ministarstvo utvrđuje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji.


Članak 23.

Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovog Zakona su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovotiju primjenu poljoprivredne tehnologije.
Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovog Zakona su površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim:

      Ministarstvo utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.
Ministar će propisati pavilnikom mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta.

Članak 24.

Kad pravna ili fizička osoba na temelju akta kojim se odobrava gradnja, mijenja namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju, plaća jednokratnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku (u daljnjem tekstu: naknada).
Zemljište iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona privodi se namjeni kao građevinsko u smislu ovoga Zakona danom konačnosti rješenja o uvjetima građenja, građevinske dozvole, rješenja o izvedenom stanju te danom izdavanja potvrde glavnog projekta i potvrde izvedenog stanja.
Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija pijeska, šljunka, kamena, ciglarske i lončarske gline, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina izgradnja sportskih terena i objekata u smislu posebnog zakona.

Članak 25.

Investitor se oslobađa naknade iz članka 24. ovoga Zakona u slijedećim slučajevima:
– pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, za uređenje bujica te za zaštitu vode od zagađivanja,
- pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda,
- pri gradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta u korist Republike Hrvatske
- pri gradnji poljskih puteva
- pri izgradnji i proširenju groblja
- pri gradnji građevina za zaštitu i spašavanje,
- pri gradnji građevina koje služe za zaštitu tla i zaštićivanje šume koje služi za zaštitu tla,
- pri gradnji sustava za navodnjavanje i sustava za odvodnju suvišnih površinskih i podzemnih voda,
- pri gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom i odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
- pri gradnji građevina za smještaj prognanika i izbjeglica,
- pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata,
- kad zahtjev za promjenu poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe podnese hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i član obitelji smrtno stradalog i zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, ako nije prema posebnim propisima ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje.
- pri gradnji građevina za školstvo i zdravstvo i gradnji ustanova socijalne skrbi
- pri gradnji prve obiteljske kuće razvijene građevinske (bruto) površine do 200 m2, ako se gradi unutar građevinskog područja.
Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo, odnosno upravno tijelo grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
Kada se utvrdi da je rješenje o oslobađanju od promjene namjene donijeto na temelju netočnih podataka, naknada za promjenu namjene  plaća se u dvostrukom iznosu.

 
Članak 26.

     Naknada se plaća prema površini građevne čestice stambene ili druge građevine, osim kod golf igrališta kod kojih se naknada plaća za dijelove građevne čestice na kojoj se nalaze građevinski i infrastrukturni objekti.   
Visina naknade određuje se u iznosu stvarne razlike u cijeni tržišne vrijednosti poljoprivrednog i građevinskog zemljišta koju utvrđuje nadležna porezna uprava na području gdje se zemljište nalazi.
Visina naknade za promjenu namjene osobito vrijednog obradivog (P1) ili vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta određuje se u dvostrukom iznosu stvarne razlike u cijeni tržišne vrijednosti poljoprivrednog i građevinskog zemljišta koju utvrđuje nadležna porezna uprava na području gdje se zemljište nalazi.
Rješenje o visini naknade iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu, na temelju procjene porezne uprave iz stavka 2. ili 3. ovoga članka.
Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana konačnosti tog akta ili izdavanja, taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 4. ovoga članka.
Rješenje iz stavka 4. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana konačnosti akta na temelju kojeg se može graditi građevina.
Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za poljoprivredno zemljište.
Naknada je prihod Agencije za poljoprivredno zemljište koja ima status stranke.
Naknada po izdanom rješenju plaća se u roku od 15 dana.
Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.

                                                                                                     
V. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE

   Članak 27.

Poljoprivrednim zemljištem čiji je vlasnik, Republika Hrvatska raspolaže prema odredbama ovog Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

                                                                       Članak 28.

Odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno se osigurava zaštita i unapređenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana.
Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

Članak 29.

Poslove vezane za izdavanje suglasnosti na parcelacijske i geodetske elaborate obavlja Ministarstvo, kada se radi o poljoprivrednom zemljištu u  vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 30.

Gradovi i općine odnosno Grad Zagreb dužni su općinskom državnom odvjetništvu na svom području dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu države.

Članak 31.

    Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u smislu ovoga Zakona je gospodarstvo koje samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost proizvodnjom, preradom, prometom ili pružanjem usluga u poljoprivredi od strane fizičkih osoba sa svrhom ostvarivanja dohotka.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisuje se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i u ime ostalih fizičkih osoba u gospodarstvu, koje pomažu u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičke osobe ne može se parcelacijom dijeliti u postupku nasljeđivanja.

                                                                 Članak 32.

      Samostalno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u smislu ovoga Zakona je ono čiji nositelj gospodarstva ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu i upisan je u registar obveznika poreza na dohodak.
Mješovito obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u smislu ovoga Zakona je ono čiji nositelj gospodarstva ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost  na vlastitom gospodarstvu.

Članak 33.

     Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program) koji za svoje područje donosi jedinica lokalne samo­upra­ve uz suglasnost Ministarstva.
Programima raspolaganja ne mogu se dijeliti ili umanjivati poljoprivredne površine koje su u funkaciji proizvodnje i kojima rspolažu zakoniti korisnici, bez njihove suglasnosti.
Prije donošenja Programa jedinice lokalne samo­upra­ve ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasni­štvu države.

Članak 34.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se i daje u zakup ili koncesiju fizičkim ili pravnim osobama na temelju Programa.
Program treba sadržavati:
– ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu dr­žave
– podatke o dosadašnjem raspolaganju poljoprivrednim ze­mljiš­tem u vlasništvu države
– površine određene za povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunisatičke vladavine
– površine određene za prodaju
– površine određene za koncesiju
– površine određene za zakup
-  površine određene za ostale namjene maksimalno do 5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu dr­žave.
Površine poljoprivrednog zemljišta utvrđuju se u Programu prema podacima iz katastra zemljišta i dodatne dokumentacije.
Pašnjaci i livade u vlasništvu države koji se nalaze u zaštićenim područjima ne uvrštavaju se u Program.

Članak 35.

     Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se ili daje u zakup javnim natječajem koji se objavljuje putem javnih glasila odnosno na oglasnoj ploči općine ili grada.
Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju ili zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi općinsko odnosno gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.
Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju natječaja iz stavka 1. ovog članka donosi općinsko odnosno gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi uz suglasnost Ministarstva.

Članak 36.

     Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju ili zakup donosi općinsko odnosno gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba na čijem je području pretežni dio povr­šine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju natječaja iz stavka 1. ovog članka donosi općinsko vijeće, gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba na čijem je području pretežni dio povr­šine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države uz suglasnost Ministarstva.

Članak  37.

Stručne poslove u svezi sa postupkom prodaje, zakupa ili dodjele koncesije, kao i zamjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države obavlja upravno tijelo općine ili grada nadležno za poljoprivredu, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.

Članak  38.

    Dokumentaciju potrebitu za raspisivanje natječaja za prodaju, zakup ili koncesiju propisuje  ministar pravilnikom.

Članak 39.

      Prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, slijedećim redoslijedom:

   Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa  prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:

   Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:
a) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave koja provodi natječaj
b) hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bave poljoprivrednom djelatnošću.

 

Članak 40.

     Fizička ili pravna osoba iz članka 39. ovoga Zakona ima prvenstveno pravo kupnje ili zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet  da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete i da ponudi priloži gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: gospodarski program).
Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-teh­ničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciju za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. Gospodarski program čini sastavni dio ugovora o zakupu i ako se on ne provodi, ugovor se raskida.
Ukoliko najviša ponuđena cijena na natječaju za prodaju ili zakup od strane ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos počet­ne cijene, takva ponuda se smatra nevažećom.
Zajednička ponuda ponuđača na natječaju za prodaju ili zakup smatra se nevažećom.
Jedinica lokalne samouprave može u svom Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države ograničiti maksimalnu površinu za prodaju odnosno zakup i utvrditi maksimalnu površinu koja se može prodati ili dati u zakup pojedinoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
Iznimno od ograničenja maksimalne površine iz stavka 4. ovoga članka fizička ili pravna osoba može kupiti ili dobiti u zakup i veću površinu ako bi utvrđeni maksimum površine uvjetovao cjepanje katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta.
Nadležna porezna uprava utvrđuje početnu cijenu na natječaju za prodaju ili zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koja je prosječna tržišna cijena na području gdje se zemljište nalazi, u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Članak 41.

Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na natječaju za prodaju ili zakup, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o prodaji ili ugovor o zakupu.
Ugovor o prodaji iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati izjavu kupca kojom dozvoljava u korist prodavatelja uknjižbu založnog prava (hipoteka).
Na osnovi sklopljenog ugovora o prodaji ili zakupu, kupca odnosno zakupca uvodi u posjed, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dosadašnjeg posjednika, Povjerenstvo sastavljeno od tri člana: pravnik, geodet i agronom, koju imenuje upravno tijelo općine ili grada nadležno za poljoprivredu, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu. O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik.

 

Članak 42.

      Pri uplati vrijednosti prodajne cijene u cijelosti kupac ostvaruje pravo na popust u vrijednosti od 20% od postignute prodajne cijene.
Ugovorom o prodaji može se predvidjeti obročna otplata ugovorenog iznosa prodajne cijene. Ugovor o obročnoj prodaji mora sadržavati odredbu kojom se dozvoljava uknjižba prava vlasništva na ime kupca samo uz istodobnu uknjižbu založnog prava u korist Republike Hrvatske radi osiguranja naplate glavnice, kamata i troškova.
Rok obročne otplate ne može biti dulji od 15 godina, uz eskontnu kamatnu stopu Hrvatske narodne banke.
Upravno tijelo općine ili grada, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba Zagreba nadležno za poljoprivredu izdaje potvrdu o uplati prodajne cijene u cijelosti radi brisanja hipoteke za kupljeno poljoprivredno zemljište.
Na iznos cijene koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.
Odredbe stavka 1. do 4. ovoga članka objavljuju se u natje­čaju za prodaju.

Članak 43.

     Iznimno od prodaje putem natječaja poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati izravnom pogodbom i to po dvostrukoj tržišnoj cijeni.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati izravnom pogodbom ako podnositelj ponude priloži dokaz da je takva prodaja u interesu Republike Hrvatske, koji se utvrđuje prema Zakonu o izvlaštenju („Narodne novine“ br. 9/1994, 35/1994 112/2000 i 114/2002.
Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Na osnovi odluke iz stavka 3. ovoga članka ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku.
Odredbe članka 61. i  41. stavka 3. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prodaji izravnom pogodbom.

Članak 44.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi koja se bavi poljoprivrednom djelat­nošću.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dato u zakup ne može se dati u podzakup.
Poljoprivredno zemljište u izvanknjižnom vlasništvu države koje je Programom predviđeno za prodaju, može se do uknjižbe vlasništva države u zemljišnim knjigama dati u zakup, ali najdulje na pet godina.

Članak 45.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup na rok do 25 godina, a za nasade  maslinika do 50 godina.                                                                                                                                                         
Članak 46.

Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu drža­ve sadrži obvezno odredbe koje se odnose na:
-  predmet zakupa
– podatke iz zemljišne knjige i katastra nekretnina o poljoprivrednom zemljištu,
– vrijeme trajanja zakupa,
– visinu i rok plaćanja zakupnine,
– opis i vrijednost objekata, uređaja i nasada, te način njihova održavanja,
– vrijeme amortizacije nasada,
– prava i obveze zakupoprimca,
– namjenu korištenja zakupljenog zemljišta,
– razloge za odustanak od ugovora,
– razloge za raskid ugovora.

Članak 47.

Ugovor o prodaji ili zakupu mora biti sklopljen u pisanom obliku, u protivnom  nema pravnog učinka.
Članak 48.

Ugovor o zakupu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen.
Od ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu drža­ve može se u svako vrijeme sporazumno odustati.
Ugovor o zakupu raskida se ako zakupljeno poljoprivredno ze­mlji­šte prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene ili ranije ako se zemljište koristi suprotno odredbama ugovora ili ovoga Zakona. Ugovor se smatra raskinutim danom dostave obavjesti o raskidu.
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zakupoprimac je dužan u roku od 6 mjeseci od dana prestanka ugovora o zakupu predati zemljište u posjed vlasniku putem Povjerenstva iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona .

Članak 49. 

Ako su se na poljoprivrednom zemljištu na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili nasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivnjom zakupoprimca, vlasniku pripada naknada za umanjenu vrijednost tih nasada.
Ako su nasadi iz stavka 1. ovog članka uklonjeni, zakupodavcu pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih nasada u vrijeme sklapanja ugovora.

         Članak 50.

Zakupodavac može raskinuti ugovor o zakupu u slučaju ako zakupoprimac:
– ne plati zakupninu,
– ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar,
– koristi poljoprivredno zemljište suprotno gospodarskom programu,
– obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,
– daje zakupljeno zemljište u podzakup,
– protivno odobrenju zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenog gospodarenja ili promjeni vrstu korištenja poljoprivrednog ze­mljišta,
– obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja, te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti.

Članak 51.

Zakupoprimac nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti trajnih nasada na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, ako se ugovor o zakupu raskida na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.

Članak 52.

Po raskidu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta zakupoprimac može u roku od 6 mjeseci:
– uzeti one dijelove opreme i građevine koje je on podigao,
– tražiti naknadu stvarne vrijednosti opreme koja se može utvrditi za opremu koju nije moguće odnijeti, vegetacije koju je zasadio, te instalacija i zahvata za zaštitu zemljišta koji su poboljšali kakvoću poljoprivrednog zemljišta, ako je zasadio nasade i postavio navedene uređaje i objekte uz suglasnost zakupodavca,
– ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem srušiti i ukloniti na vlastiti trošak bez potraživanja naknade građevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao. U slučaju neizvršenja ove obveze, rušenje ili uklanjanje može izvršiti zakupodavac na teret zakupoprimca.
Ako zakupoprimac zasadi nasade ili izgradi uređaje i objekte bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti nasada raskidom ugovora o zakupu.
Raskidom zakupa zakupodavac ima pravo na zasađene nasade i izgrađene objekte i uređaje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu još neamortiziranu vrijednost, ako su nasadi, odnosno objekti i uređaji napravljeni s njegovom suglasnošću.
Nasadi, objekti i uređaji pripadaju zakupodavcu bez odštete ako su bili zasađeni i izgrađeni bez njegova odobrenja. Zakupodavac ima pravo ukloniti uređaje kod kojih je to moguće bez štete.
Raskidom zakupa zakupodavac ima pravo tražiti da zakupoprimac oslobodi zemljište od nasada i izgrađenih objekata.

Članak 53.

    Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji nije uređen odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se propisi o obveznim odnosima.

Članak 54.

    Koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništ­vu države daje se u svrhu poljoprivredne proizvodnje na 50 godina.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za čije je koriš­tenje data koncesija ne može se davati u zakup ili potkoncesiju.

Članak 55.

Poljoprivrednog zemljišta u vlasništ­vu države daje se u koncesiju  javnim natječajem.
Odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu koncesije donosi Ministarstvo.
Odluku o dodjeli koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva za dodjelu koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje župana jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području zemljište nalazi, koje je dužan dostaviti Ministarstvu u roku 15 dana od primitka prijedloga Povjerenstva.
Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka, u sastavu od 5 članova i tajnik, imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.
Stručne poslove u svezi s postupkom natječaja i pripremanjem odluke o koncesiji obavlja Ministarstvo.
Korisnik koncesije svoje pravo iz ugovora o koncesiji ne može prenijeti na drugu osobu.
Iznimno od stavka 6. ovoga članka, prava i obveze korisnika koncesije iz ugovora o koncesiji mogu se prenijeti na nasljednika prvog nasljednog reda kojem je poljoprivreda osnovno zanimanje i to do isteka roka na koji je ugovor o koncesiji sklopljen.

Članak 56.

Prvenstveno pravo na natječaju za koncesiju za poljoprivrednu proizvodnju imaju pravne ili fizičke osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
– pravna osoba bivši korisnik poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta
– pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
– nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
– hrvatski branitelj iz Domovinskog rata  koji je u obrani suvereniteta Repub­like Hrvatske proveo najmanje 3 mjeseca i član obitelji smrtno stradalog zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću i upisan je u upisnik poljoprivrednog gospodarstva.
Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava koncesije prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:
– vlasnik farme, koja sa zemljištem koje se daje u koncesiju čini tehnološku cjelinu
– pravna ili fizička osoba koja namjerava graditi novu farmu ili
– podizati nove ili obnavljati stare trajne nasade
– baviti se sjemenskom proizvodnjom
– baviti se povrtlarskom proizvodnjom
– baviti se cvjećarskom proizvodnjom
– baviti se ostalom poljoprivrednom proizvodnjom.

                                                                Članak  57.

 

   Ribnjak čini jedinstvenu tehnološku cjelinu i predstavlja poljoprivredno zemljište posebne namjene.
Ako se ribnjak u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, obuhvaćen je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države one jedinice lokalne samouprave na čijem je području pretežni dio ribnjaka.
Prvenstveno pravo na natječaju za koncesiju za ribnjak imaju pravne ili fizičke osobe koje su sudjelovale u natječaju, sljedećim redoslijedom:
- pravna osoba bivši korisnik poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta         
- pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture
- hrvatski branitelj iz Domovinskog rata  koji je u obrani suvereniteta Repub­like Hrvatske proveo najmanje 3 mjeseca i član obitelji smrtno stradalog zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, a koji se bave djelatnošću akvakulture.

    Članak 58.

 

       Fizičke ili pravne osobe iz članka 56. i 57. ovoga Zakona imaju prvenstveno pravo na koncesiju prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvate najviši iznos naknade koji je podnio bilo koji od ponuđača i da ponudi prilože gospodarski program.
Ako najviši iznos naknade za koncesiju koji je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos od početnog iznosa naknade, takva ponuda se smatra nevažećom.
Naknada za koncesiju plaća se godišnje.
Nadležna porezna uprava utvrđuje početnu visinu naknade za koncesiju koja je prosječna tržišna visina zakupnine na području gdje se zemljište nalazi, u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva i vodi evidenciju naplate koncesijske naknade.
Na iznos naknade iz stavka 4. ovoga članka koji nije plaćen u roku, plaća se zakonska zatezna kamata.

          Članak 59.

Na osnovi odluke o davanju koncesije ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji u pisanom obliku.
Ugovor o koncesiji koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
Davatelj koncesije dužan je, radi upisa ugovora o koncesiji, primjerak ugovora o koncesiji dostaviti mjesno nadležnom katastru i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda.
Na osnovi sklopljenog ugovora o koncesiji u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koncesionara uvodi Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo ili  upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dosadašnjeg posjednika.
Ugovor o koncesiji obvezno sadrži odredbe o:
– poljoprivrednom zemljištu
– vremenu trajanja koncesije,
– načinu i uvjetima korištenja zemljišta,
– obliku, visini te načinu i rokovima plaćanja naknade za koncesiju,
– razlozima odustanka od ugovora prije isteka vremena koncesije,
– razlozima raskida ugovora,
– dopustivosti postavljanja gospodarskih objekata, pomoćnih uređaja i objekata za iskorištavanje zemljišta, ako su u skladu s propisima o prostornom uređenju i graditeljstvu, te njihovoj pripadnosti po isteku koncesije.
Gospodarski program prilaže se ugovoru o koncesiji i čini njegov sastavni dio.

 

Članak 60.

Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije raskinuti ugovor o koncesiji bez otkaznog roka ili uz primjereni otkazni rok, ako koncesionar i nakon opomene:
– koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države suprotno ugovoru
– ne primjenjuje mjere i postupke predviđene propisima o za­štiti i korištenju poljoprivrednog zemljišta.

Članak 61.

Nacrti ugovora o prodaji ili zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi.
Nacrt ugovora o koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države mora se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Državno odvjetništvo iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i sve potrebne dokumentacije.

Članak 62.

Primjerak ugovora o prodaji, zakupu i  koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države dostavlja se Ministarstvu financija, uredu državne uprave u županiji ili upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poljoprivredu, područnom uredu za katatstar Državne geodetske uprave, Zavodu, Agenciji za poljoprivredno zemljište iz članka 65. ovoga Zakona, Hrvatskim vodama, te jedinici lokalne samouprave na čijem području se zemljište nalazi, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.

Članak 63.

      Sredstva ostvarena od prodaje, zakupa ili koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlas­ništvu države prihod su Agencije za poljoprivredno zemljište 50% i 50% proračuna jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
Ministar će propisati uvjete i način korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka, koja su prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište.
Članak 64.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se zamije­niti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u slučaju okrupnjavanja poljoprivrednog zemlji­šta.
Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo na prijedlog općinskog ili gradskog vijeća ili skupštine Grada Za­greba.
Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ministar i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni u pisanom obliku.
Odredbe članka 41., 61. i 62. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta.

VI. AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

 

Članak 65.

      Za obavljanje poslova okrupljavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju za poljoprivredno zemljište  (u daljenjem tekstu: Agencija) kao specijaliziranu javnu ustanovu.
Djelatnost Agencije čine sljedeći poslovi i zadaci:
-    sudjelovanje u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem
-     stjecanje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu,
-     okrupnjvanje poljoprivrednog zemljišta,

       Ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanja Agencije uređuju se statutom sukladno zakonu i  aktu  o osnivanju Agencije.
Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost na Statut Agencije.
Agencija posluje u skladu s propisima koji se odnose na javne ustanove ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Agencija može osnovati podružnice u jedinicama područne (regionalne) samouprave.

 

Članak 66.

Agencija ostvaruje sredstva za rad na temelju ovoga Zakona, državnog proračuna, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanih aktom o osnivanju i statutom.
Visina sredstava iz državnog proračuna određuje se na temelju opsega poslova iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, utvrđenoga godišnjim programom rada, pri čemu se uzima u obzir i predviđeni opseg sredstava pribavljenih iz drugih izvora navedenih u stavku 1. ovoga članka.

 

Članak 67.

Agencija kupuje poljoprivredno zemljište u vlasništvu pravne ili fizičke osobe u ime i za račun Republike Hrvatske.
Poljoprivredno zemljište koje Agencija kupi i financijska sredstva namijenjena za kupnju poljoprivrednog zemljišta kao i sredstva ostvarena gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem čine zemljišni fond.
Agencija gospodari zemljišnim fondom u svrhu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Postupak i način kupnje poljoprivrednog zemljišta kao i gospodarenje zemljišnim fondom uređuje se ovim Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Agencije.

 

Članak 68.

      Okrupnjavanje posjeda poljoprivrednog zemljišta je postupak kupoprodaje, zamjene i zakupa poljoprivrednog zemljišta radi:
-    povećanja ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu fizičke ili pravne osobe koja je upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, i
-    grupiranja katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu fizičke ili pravne osobe koja je upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u veće i pravilnije proizvodne parcele radi ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za obradu.
Agencija okrupnjava poljoprivredno zemljište u postupku kupoprodaje, zamjene i zakupa poljoprivrednog zemljišta.
Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu ne mogu se parcelacijom dijeliti, osim uz suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište iz članka 65. ovog Zakona.

 

                       VII. RASPOLAGANJE PRIVATNIM POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

       
Članak 69.

      U zamjeni poljoprivrednog zemljišta u postupku okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta sudjeluju vlasnik poljoprivrednog zemljišta koji je fizička ili pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili Agencija.
U slučaju zamjene iz stavka 1. ovog članka ne plaća se porez na promet nekretnina.


Članak  70.

      Vlasnik poljoprivrednog zemljišta koji namjerava svoje poljoprivredno zemljište prodati ili dati u zakup, dužan je dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi, radi provođenja postupka prodaje ili zakupa i Agenciji radi obavijesti.
Ponuda sadrži slijedeće:
- podatke o vlasništvu
- podatke iz katastra
- predloženu cijenu
- uvjete prodaje ili zakupa.

                                                                
Članak 71.

 Jedinica lokalne samouprave dužna je ponudu o prodaji ili davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta iz  članka 70. ovoga Zakona objaviti na oglasnoj ploči u roku 15 dana od primitka ponude.
Zainteresirane pravne i fizičke osobe su dužne u roku od 30 dana od objave ponude za prodaju ili zakup na oglasnoj ploči pismenu izjavu o prihvaćanju ponude dostaviti jedinici lokalne samouprave.
Jedinica lokalne samouprave je dužna prema redoslijedu prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz članka 39. i uvjetu iz članka 40. stravak 1. ovoga Zakona dostaviti izjavu najpovoljnijeg ponuditelja Agenciji.
Iznimno od stavka 3. ovog članka redoslijed prvenstvenog prava kupnje ne odnosi se na podnositelja ponude koji je suvlasnik poljoprivrednog zemljišta koje se prodaje.
Agencija je dužna u roku od 15 dana od dostave izjave iz stavka 3. ovog članka potvrditi jedinici lokalne samouprave da li je postupak prodaje ili zakupa proveden sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 72.

      Upravno tijelo općine ili grada, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu  dostavlja prodavatelju ili zakupodavatelju izjavu napovoljnijeg ponuditelja.
Prodavatelj sklapa kupoprodajni ugovor, a zakupodavatelj ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sa najpovoljnijim ponuditeljem iz članka 71. ovoga Zakona.
Ugovor o zakupu privatnog poljoprivrednog zemljišta sklapa se na rok od 5 do 25 godina.
Kupac i zakupac poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka mora dostaviti kupoprodajni ugovor odnosno ugovor o zakupu Agrenciji.

                                                          
Članak 73.

Agencija ima pravo prvokupa za sve privatno poljoprivredno zemljište po najvišoj ponuđenoj cijeni u roku 15 dana od isteka roka za dostavu izjave o prihvaćanju ponude jedinici lokalne samouprave.
Agencija nema obvezu kupiti sve poljoprivredno zemljište ponuđeno na prodaju.
Agencija će utvrditi kriterije za kupnju odredbama Statuta.

Članak 74.

       Poljoprivredno zemljište koje Agencija kupuje ne ulazi u Program iz članka 34. ovoga Zakona i njime Agencija raspolaže sukladno odredbama ovoga Zakon, Statuta i drugim općim aktima Agencije.

                VIIi. NADZOR

                                                                   Članak 75.

      Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. Kada se provedenim nadzorom utvrde nepravilnosti i propusti Ministarstvo dostavlja zapisnik o utvrđenom stanju Središnjem državnom uredu za upravu i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Inspekcijski nadzor propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega obavlja poljoprivredna inspekcija Ministarstva.
Poslove poljoprivredne inspekcije u prvom stupnju obavljaju poljoprivredni inspektori  Ministarstva.
Članak 76.

Poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva nadziru osobito:
1. da li se  poljoprivredno zemljište obrađuje odnosno koristi ne umanjujući njegovu vrijednost,
2. zaštitu zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima,
3. korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo iskorištavanje nije dozvoljeno po ovom Zakonu ili propisu izdanom na osnovi njega,
4. kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i nare­đuje provođenje određenih mjera, ako se utvrdi da se fizičke osobe koje su korisnici ili vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne pridržavaju propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu od požara,
5. održavanje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije,
6. provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta,
7. korištenje sredstava odobrenih za provođenje mjera osposobljavanja i uređenja poljoprivrednog zemljišta,
8. održavanje zemljišta iz članka 5. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju,
9. korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva poduzimaju i druge mjere, odnosno obavljaju druge radnje za koje su drugim zakonima i propisima ovlašteni.

 

Članak 77.

Ako poljoprivredni inspektor ustanovi da je povredom propisa učinjen prekršaj, dužan je bez odlaganja podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.

Članak 78.

Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, poljoprivredni inspektor će u zapisniku utvrditi nepravilnosti i nedostatke i donijeti rješenje kojim će  odrediti rok za njihovo otklanjanje.
Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora donijetog na temelju stavka 1. ovoga članka može se uložiti žalba Ministarstvu o kojoj odlučuje povjerenstvo Ministarstva čije članove imenuje ministar iz reda poljoprivrednih inspektora u Ministarstvu.
Žalba uložena protiv rješenja poljoprivrednog inspektora ne odgađa izvršenje.

Članak 79.

Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati diplomirani inženjer poljoprivrednog smjera, koji pored općih uvjeta za rad u državnoj službi mora imati položen stručni ispit za poljoprivrednog inspektora i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u području poljoprivrede.
Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Obrazac službene iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 80.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
(članak 5. stavak 1.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 81.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena ili onemogućena (članak 12. stavak 1.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak  82.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja skine humusni odnosno oranični sloj površine poljoprivrednog zemljišta (članak 14. stavak 1. alineja 4).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 83.

Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 24. stavak 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 84.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. koja poljoprivredno zemljište ne obrađuje (članak 5. stavak 4.)
2. koja zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog područja predviđeno dokumentima prostornog uređenja za iz­gra­dnju ne održava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju ( čla­nak 5. stavak 3.)
3.  koja ne provodi zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (članak 6. stavak 1.)
4. koja drži zakorovljenim poljoprivredno zemljište duže od jedne godine i ima vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog porijekla na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine (čla­nak 6. stavak 4.)
Za prekršaj iz stavka 1. točka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. točka 1., 2., 3. i 4. ovog članka.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

      Članak 85.

     Jedinice lokalne samouprave koje nisu donijele Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01, 87/02, 48/05, 90/05), dužne su donijeti Program iz članka 33. ovog Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države donosi Agencija iz članka 65. ovog Zakona, uz suglasnost Ministarstva, ako jedinica lokalne samouprave ne donese Program u roku iz stavka 1. ovog članka, na trošak jedinice lokalne samouprave.

Članak 86.

       Poljoprivredno zemljište koje je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama kupila a koje nije ušlo u Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koji donose jedinice lokalne samouprave za svoje područje do stupanja na snagu ovoga Zakona ulazi u zemljišni fond Agencije, na teret sredstva  jedinice lokalne samouprave.

Članak 87.

Postupci prodaje, davanja u zakup i koncesiju poljoprivrednog zemljištu u vlasništvu države, ako je objavljen natječaj za prodaju, zakup i koncesiju do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01, 87/02, 48/05, 90/05).

Članak 88.

Jedinice lokalne samouprave izdvojit će iz Programa pašnjake i ribnjake u vlasništvu države koji se nalaze u zaštićenim područjima a uvršteni su u Program, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Poljoprivredno zemljište koje je Programom donesenim do stupanja na snagu ovoga Zakona predviđeno za prodaju, zakup i koncesiju, a za koje nije raspisan natječaj, jedinice lokalne samouprave mogu dati u zakup fizičkim i pravnim osobama sukladno članku 16. ovoga Zakona na rok od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

  Članak 89.

    Ministar će donijeti propise iz članka 4., 5., 6., 38., 63., i 79. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka važe propisi donijeti na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/2001, 87/2002, 48/2005, 90/2005):

                           
Članak 90.

     Vlada Republike Hrvatske donijeti će uredbu o osnivanju Agencije iz članak 65. ovoga Zakona u roku tri mjeseca  od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 Članak 91.

Do osnivanja i početka rada Agencije iz članka 65. ovoga Zakona, sredstva iz članka 26. i 63. ovoga Zakona koja su prihod Agencije raspoređuju se kao prihod državnog proračuna.

             Članak 92.

      Kaznene odredbe iz članka 84. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemljišta postupi sukladno članku 70. ovoga Zakona.

               Članak 93.

     Na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti:
1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/2001, 87/2002, 48/2005, 90/2005).
2. Mjerila i uvjeti za provedbu privatizacije poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine«, br. 13/2002).

Članak 94.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa
Zagreb,

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora